OBJAVLJEN ZBORNIK ZIA 22: MILITARY ORDERS AND THEIR HERITAGE (PDF)

 

ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA GRADIŠČA KOD MARGEČANA 2023. GODINE

Institut za arheologiju je u svibnju 2023. godine u sklopu projekta proveo arheološko istraživanje utvrde Gradišče kod Margečana. Utvrda se nalazi na povišenom položaju, brdu Cukovcu iznad rijeke Bednje, ovalnog je izduženog oblika s kvadratnom kulom na istočnoj, prilaznoj strani. U istraživanjima je otvoren rov širine 1 metra koji se pružao od sjevernog do južnog zida na zapadnom dijelu utvrde te manja sonda uz sjeverni zid, na njezinom središnjem djelu. Otkriveno je unutarnje lica sjevernog i južnog zida, a u slojevima su pronađeni nalazi brončanodobne i kasnosrednjovjekovne keramike što je potvrdilo dosadašnje spoznaje o ovome lokalitetu. Nažalost, niti u ovim istraživanjima nisu otkriveni ostaci unutarnjih prostorija, a pitanja o točnoj dataciji izgradnje, trajanju i funkciji ove utvrde su ostala otvorena.

 

KOMPARIRANJE PODATAKA

Crkva sv. Martina na Prozorju lokalitet je koji je, najkasnije od 1209. godine, u posjedu viteških redova, prvo templara, a nakon njihova ukinuća i ivanovaca, koji su bili patroni župe. Kao glavna župna crkva koristi se sve do kraja 19. stoljeća, dok se s pokapanjima, uz neke iznimke u kriptama unutar crkve, prestaje nekih stotinjak godina ranije. S obzirom na to da je arheološki istražena cijela unutrašnjost crkve sv. Martina te prostori bočnih kapela i sakristija, uključujući i manji pojas s vanjske strane crkvenih zidova, što je rezultiralo s gotovo 300 pronađenih grobova iz svih faza pokopavanja, upravo je taj lokalitet odabran kao najpogodniji za komparaciju od svih lokaliteta obuhvaćenih projektom. U bazu podataka uneseni su svi relevantni podaci o pozicijama grobova na prostoru groblja, njihovoj orijentaciji, načinu ukopa, o dobi i spolu pokojnika te o broju i vrsti nalaza pronađenih u grobovima. Nalazi su kasnije dodatno raščlanjeni u potkategorije kao što su, primjerice, dijelovi odjeće i obuće, nabožni predmeti, nakit i sl. Dobiveni podaci komparirani su s podacima s istovremenih groblja na kojima je istražen veći broj grobova, a za koje su, u sklopu projekta, također napravljene baze. Riječ je o lokalitetima crkva sv. Nikole biskupa u Žumberku s više od 300 istraženih grobova, Pul Vele Crikve u Rijeci s nešto više od 150 istraženih grobova te groblje u Tolni u susjednoj Mađarskoj s gotovo 150 istraženih grobova.

 

ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA MUKOŠA KOD GORIŠA 2022. GODINE

Tijekom listopada 2022. godine nastavljena su arheološka istraživanja na lokalitetu Mukoše kraj Goriša u zaleđu Šibenika. Ranijih su godina na lokalitetu pronađeni ostaci kamenom zidanog objekta još uvijek nepoznatog vremena nastanka pa čak i prvotne funkcije. Osnovu objekta čini pravokutnik (naoko kvadrat) vanjskih dimenzija oko 18,80 x 19,25 m, s apsidama na svakoj strani. Istraživanja, prateći zanimljivu stratigrafiju, nastavljena su u unutrašnjosti objekta. Tom su prilikom otkriveni su još poneki dijelovi vanjskoga zida te, osobito, nekoliko segmenata unutrašnjih, pregradnih, nešto tanjih zidova. Najznačajniji istraživački angažman posvećen je ipak istraživanju pronađenih grobova. Naime, u ovoj je kampanji otkriveno 18 novih grobova: GR 31 – 48. Bili su ukopani na različitim visinama, što je vjerojatno posljedica tadašnje konfiguracije terena. Grobovi su izuzetno siromašni nalazima, gotovo da ništa u njima nije pronađeno. Najviše prikupljenih nalaza pronađeno je u humusnom sloju, a među njima prevladavaju ulomci tegula i imbreksa, zatim mali ulomci amfora i poneki ulomak kasnosrednjovjekovne te ranonovovjekovne keramike.

Povjesničari i dalje obrađuju i analiziraju povijesne podatke dok se, u suradnji s povjesničarima umjetnosti, veliki napori usmjeravaju u odgonetavanje datacije i mogućih utjecaja na projekt izgradnje objekta pronađenog na Mukošama.

 

ANALIZE LJUDSKIH KOŠTANIH UZORAKA S RAČEŠE

Tijekom 2023. godine u sklopu projekta prikupljeno je 6 odabranih ljudskih koštanih uzoraka s lokaliteta Račeša. Uzorci su poslani na radiokarbonsko datiranje u laboratorij Izotoptech Zrt. u Debrecen, Mađarska. Osim radiokarbonske analize na uzorcima je provedena i analiza stabilnih izotopa ugljika i dušika u suradnji s Centrom za primijenjenu bioantropologiju Instituta za antropologiju u Zagrebu. Dobiveni rezultati pružili su nove informacije o datiranju pojedinih faza na samome lokalitetu, ali i o načinu života i prehrani stanovništva Račeše i njezine okolice u srednjem vijeku. Rezultati su pohranjeni u bazu podataka.

 

ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA MUKOŠA KOD GORIŠA 2023. GODINE

Tijekom jeseni 2023. godine nastavljena su arheološka istraživanja na lokalitetu Mukoše kraj Goriša u zaleđu Šibenika. Ranijih su godina na lokalitetu pronađeni ostaci kamenom zidanog objekta još uvijek nepoznatog vremena nastanka pa čak i prvotne funkcije. Osnovu objekta čini pravokutnik (naoko kvadrat) vanjskih dimenzija oko 18,80 x 19,25 m, s apsidama na svakoj strani. Istraživanja, prateći zanimljivu stratigrafiju, nastavljena su u unutrašnjosti objekta. Tom su prilikom otkriveni su još poneki dijelovi vanjskoga zida te, osobito, nekoliko segmenata unutrašnjih, pregradnih, nešto tanjih zidova. Najznačajniji istraživački angažman posvećen je ipak istraživanju pronađenih grobova. Naime, u ovoj je kampanji otkriveno i istraženo 26 novih grobova: GR 49 – 74. I ovogodišnji su grobovi bili ukopani na različitim visinama, što je vjerojatno posljedica tadašnje konfiguracije terena, a bili su ukopani uglavnom u središnjem dijelu građevine, bliže velikoj rupi koja se nalazila otprilike u središtu objekta. Čini se da je rupa posljedica urušavanja visokih zidova građevine, a ne naknadnog kopanja. U suprotnom je iskopana prije 16. stoljeća, odnosno prije pokopavanja, jer nije otkriven niti jedan grob koji bi njenim iskopom bio oštećen. Štoviše, čini se da su ukopi i orijentacija pojedinih grobova bili njoj prilagođeni. Riječ je, jednako kao i u ranijim istraživanjima, o uglavnom pravokutnim ili trapezoidnim grobovima konstruiranima vertikalno položenim kamenim pločama koje nisu bile ničim učvršćene, pokrovi su im također bili od ploča, nisu imali popločani pod već se ispod svakog kostura nalazio sloj zemlje. Zastupljeni su grobovi osoba raznih uzrasta, od odraslih do male djece. U grobovima skoro da nema nalaza, iznimka je nalaz jednog omanjeg gumba, nekoliko perlica i pribadače pronađenih u dječjem grobu 53. Osim toga, među kostima više mlađih osoba koje su s nekog drugog mjesta prenesene i pokopane u jugozapadnom kutu jugoistočne prostorije, pronađen je i veći križ-privjesak. Povjesničari i dalje obrađuju i analiziraju povijesne podatke dok se, u suradnji s povjesničarima umjetnosti, veliki napori usmjeravaju u odgonetavanje datacije i mogućih utjecaja na projekt izgradnje objekta pronađenog na Mukošama.

 

ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA NA PROSTORU UTVRDE VRANA 2023. GODINE

Tijekom istraživačke kampanje 2023. godine na lokalitetu Vrana-Templarska gradina istraživao se prostor u ulaznom dijelu kompleksa utvrde. Istraživani prostor smješten je između gotičke crkve i poligonalnog bedema. Površina mu iznosi oko 50 m². Prostor je sa sjeverne strane omeđen južnim zidom crkve (zid 11), sa zapadne zidom 5 smještenim istočno od kaldrme, istražene tijekom prethodnih kampanja, a s istočne i južne strane bedemom koji je izvana poligonalan, a iznutra polukružan (zid 12). Istražena su 4 otkopna sloja ukupne debljine oko 1 m. Slojevi su vjerojatno nastali kao posljedica namjernog nasipanja prostora zbog rješavanja amortizacije udara opsadnih spava i topova na vanjski poligonalni zid. U uglu zidova 5 i 11 na zapadnom dijelu istraženog prostora otkrivene su stepenice kojima se komuniciralo prema kaldrmi, a koje su sekundarno zatvorene zidanom konstrukcijom. Uz stepenice je nađen i sekundarno zapunjen otvor (vrata?). Na svim navedenim zidovima vidljivo je nekoliko faza izgradnje. Zbog loše očuvanosti poligonalnog zida koji je napukao na više mjesta, uz njega nije rađen puni iskop zbog opasnosti od njegovog urušavanja. Među otkrivenim nalazima iz slojeva, a koji se okvirno mogu smjestiti od 13. do 15./16. stoljeća, prisutna je gruba kuhinjska keramika domaće proizvodnje te uvozna glazirana keramika iz talijanskih radionica, razni željezni predmeti svakodnevne upotrebe, novac (zdjeličasti denari) te životinjske kosti i školjke.

 

ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA RAČEŠE 2023. GODINE

U 2023. god. nastavljeno je arheološko istraživanje kompleksa templarsko-ivanovačke utvrde Rašaške (Račeše). U proteklim kampanjama otkriveno je ziđe povećeg arhitektonskog sklopa, vjerojatno pravokutne građevine od koje su otkriveni zidovi prostorija P1 i P2. Zidani su izrazito kvalitetno, pravilno klesanim blokovima od kamena pješčenjaka. U kampanji arheoloških istraživanja 2023. iskapanjem je obuhvaćen prostor zapadno od prostorije P2, u projekciji ranije otkrivenog južnog i sjevernog zida pretpostavljene prostorije P3. Na tom prostoru otkriveni su mnogobrojni ukopi te ostaci zidova poveće prostorije P3. Prema projekciji u prostoru zidova, prostorija P3 imala je tlocrtni oblik u obliku izduženog pravokutnika. Zidana je klesanicma od kamena pješčenjaka, veličine 77 x 27 cm i 37 x 27 cm s klesarski obrađenom prednjom i bočnim stranicama, dok je začeljna stranica nepravilno obrađena, zbog boljeg vezivanja s jezgrom zida. U unutrašnjosti prostorije P3, na sjeverozapadnom i jugozapadnom uglu te na ostatku sjevernog i južnog zida, pronađeni su ostaci temeljnih stopa uglovnih postamenata koji su nosili polustupove svodnih konstrukcija. Otkriće ovih postamenata, uz unutrašnju stranicu perimetralnih zidova, ukazuje da je prostorija P3 bila presvođena križno-rebrastim svodovima koji su bili odijeljeni u 3 traveja. Vanjski zidovi građevine su bili ojačani kontraforima. Iste su karakteristike, križno-rebrasti svodovi i kontrafori, uočeni i u ranijim kampanjama kod prostorija P1 i P2. Tada su otkriveni i brojni ulomci arhitektonske kamene plastike karakteristične za 13. stoljeće. Tijekom arheoloških iskopavanja istraženo je 29 grobnih kosturnih ukopa ( dosada ukupno 180). Grobovi su većinom orijentirani zapad-istok, pokojnici su položeni na leđima s rukama prekriženim na trbuhu, zdjelici ili ispružene uz tijelo. U nekoliko grobova pronađeni su nalazi, no najveći broj grobova je bez nalaza. Uočeno je više faza pokopavanja, budući da su mnogi grobovi oštećeni naknadim pokopavanjem mlađih grobova. Kosturni grobovi javljaju se unutar prostorija P-1 i P-2, kao i izvan njihovih zidova. Prikupljeno je i nešto ulomaka keramičkog posuđa. Prevladava kuhinjska uporabna keramika, te manji je broj nalaza stolne keramike. Pokretne arheološke nalaze preliminarno datiramo u razdoblje od 14. do 16. stoljeća.

 

OBRADA I ANALIZA UZORAKA IZ 2023. GODINE

Tijekom arheoloških istraživanja 2023. godine prikupljeni su brojni ljudski ostaci, kao i arheobotanički uzorci s lokaliteta Račeša u Brodsko-posavskoj županiji. Ljudski kosturni ostaci su antropološki analizirani, te su prikupljeni podaci o spolu i starosti kao i o promjenama uočenim na kosturnim ostacima koje pružaju informacije o zdravlju, prehrani i načinu života osoba pokopanih na tom lokalitetu. Ukupno je pronađeno i analizirano 33 kostura iz 25 grobova, od kojih je 21 pripadao odraslim osobama, a 12 djeci mlađoj od 15 godina. Od odraslih osoba, ukupno je pronađeno devet muškaraca te pet žena, a za sedam individua spol nije bilo moguće odrediti. Arheobotanička analiza uzoraka pokazala je raznoliku prehranu. Najbrojnija žitarica jest proso, a  uz nju se pojavljuju i male količine krupnozrnih žitarica, kao što su ječam i raž te krupnozrne žitarice koje nije bilo moguće preciznije determinirati. Ujedno se u tragovima, uz prošlogodišnji grašak, pojavljuju i ostaci voća – šljive.

Tijekom arheoloških istraživanja lokaliteta Mukoše kraj Goriša u Šibensko-kninskoj županiji 2023. godine prikupljeni su brojni ljudski ostaci, te nekolicina životinjskih ostataka. Uzorci su pregledati i sortirani, a osnovne informacije o mjestu i vremenu nalaska te o vrsti uzorka, kao i rezultati preliminarne analize uneseni su u baze podataka razvijene u sklopu projekta milOrd. 

 

PREDAVANJE - 14. 2. 2020., Zagreb (Hrvatska)

Predstavljanje projekta Hrvatske zaklade za znanost pod nazivom Razvoj i naslijeđe viteških redova u Hrvatskoj na Institutu za arheologiju (Juraj Belaj) (PDF)

 

PREDAVANJE - 25. 2. 2020., Debrecen (Mađarska)

Održano je predavanje pod nazivom Lovagrendek a késő középkori Magyarországon [Viteški redovi u kasnosrednjovjekovnoj Mađarskoj]. (Zsolt Hunyadi) (PDF)

 

ANALIZE

Tijekom 2020. godine obrađeni su i analizirani arheološki nalazi s lokaliteta Gora - crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije. Ukupno su obrađena 552 ulomka kuhinjske i stolne keramike, 138 ulomaka tehničke i građevinske keramike, te 58 ulomaka stakla i staklenih predmeta koji se datiraju u vremenska razdoblja od prapovijesti do suvremenog doba, pri čemu prevladavaju ulomci iz razdoblja kasnog srednjeg i ranog novog vijeka. Obrađeno je i analizirano i 170 uporabnih predmeta, od kojih je većina pronađena unutar zatvorenih grobnih cjelina. Najčešće je riječ o dijelovima odjeće (kopče, ušice i kukice, broš i sl:), nakitu (prstenje, dijelovi parte i sl.) i nabožnim predmetima (religijske medaljice, križevi, zrna krunice), a pronađeno je i više primjeraka novaca koji se mogu datirati u razdoblje od druge polovice 12. stoljeća pa sve do u 20. stoljeće. Povjesničari su obradili i analizirali povijesne podatke o lokalitetu Gora pronađene u relevantnoj literaturi i povijesnim izvorima, kako objavljenim tako i neobjavljenim, dok su povjesničari umjetnosti obradili i analizirali povijesno-umjetničke podatke prikupljene u dosadašnjim arheološkim i konzervatorskim istraživanjima lokaliteta Gora.

 

PREDAVANJE - 29. 8. 2020., Budimpešta (Mađarska)

Sudjelovanje na 26. godišnjoj međunarodnoj konferenciji EAA-a (European Association of Archaeologists), koja je održana online, u sesiji pod nazivom Medieval urban parish-churches: an archaeological perspective s predavanjem Complex Transformations of the Church of the Assumption of the BVM in Gora, Croatia, and Their Manifestations in Archaeological Material (Apstrakt) (Juraj Belaj, Filomena Sirovica, Sebastijan Stingl) (PDF)

 

ANALIZE

Tijekom 2020. godine antropološki su obrađeni i analizirani ljudski kosturni ostaci otkriveni prilikom arheoloških istraživanja na lokalitetu Gora - crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije. Izdvojeno je 13 uzoraka ljudskih kostiju koji su poslani na radiokarbonsku analizu u laboratorij Isotoptech Zrt. u Debrecenu, Mađarska. Osim toga izdvojeno je i deset grobova na kojima će se provesti analize stabilnih izotopa ugljika i dušika.

 

ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA I ANALIZE

Tijekom lipnja i srpnja 2020. godine nastavljena su arheološka istraživanja na lokalitetu Stari grad Pakrac u sondi 1, u kojoj su ranijih godina pronađeni ostaci gotičke ivanovačke kapele građene u 13. stoljeću, a znatno preuređene i utvrđene oko 1500. godine. Istraživanja su provedena u zapadnom dijelu crkvenog broda, a zabilježen je veći sloj gorenja. Pronađeni su ostaci drvenih stupova, najvjerojatnije za kor crkve, otkrivena je još jedna kamena baza polustupa uz sjeverni zid crkve te je istraženo i zabilježeno nekoliko grobova, u kojima su se nalazili pokojnici u drvenim ljesovima koji su bili sačuvani gotovo u potpunosti. Keramički nalazi prikupljeni za vrijeme istraživanja su obrađeni i analizirani, a većinom je riječ o kuhinjskoj keramici koja se datira u razdoblje kasnog srednjeg vijeka. Preliminarno su obrađeni i ostali pronađeni nalazi, ali će njihova detaljnija analiza biti moguća tek nakon završetka restauracije. Nažalost, zbog epidemiološke situacije nisu provedena arheološka istraživanja lokaliteta Račeša i Vrana, ali je zato dodatna energija usmjerena u analizu arheoloških nalaza i uzoraka pronađenih tijekom istraživanja ranijih godina. Povjesničari su obradili i analizirali povijesne podatke za navedene lokalitete dobivene iz relevantne literature, dok su povjesničari umjetnosti obradili i analizirali povijesno-umjetničke podatke prikupljene u dosadašnjim arheološkim istraživanjima.

 

PREDAVANJE - 10. 9. 2020., Pakrac (Hrvatska)

Na samom lokalitetu Stari grad u centru Pakraca održano predavanje Pakrac, Stari grad: stručni obilazak arheološkog lokaliteta i prezentacija nalaza, u sklopu „Dana europske baštine 2020. u Hrvatskoj”, u organizaciji Ministarstva kulture i medija RH. (Juraj Belaj)

 

PREDAVANJE - 18. 9. 2020., Debrecen (Mađarska)

Održano je habilitacijsko predavanje, a jedno od predavanja bilo je o novim nalazima i razmatranjima o ivanovcima. (Zsolt Hunyadi)(PDF)

 

PREDAVANJE - 2. 10. 2020., Pakrac (Hrvatska)

U Gradskoj vijećnici Kompleksa Janković održano je predavanje Stari grad Pakrac – rezultati četvrte godine arheoloških istraživanja (Apstrakt) (Juraj Belaj) (PDF)

 

PREDAVANJE - 8. 10. 2020., Sisak (Hrvatska)

Sudjelovanje na znanstvenom skupu u organizaciji Hrvatskog arheološkog društva, Arheološkog muzeja u Zagrebu, Gradskog muzeja Sisak i Konzervatorskog odjela u Sisku Ministarstva kulture i medija RH pod nazivom „Arheološka istraživanja u Sisačko-moslavačkoj županiji” s predavanjem Arheološka istraživanja crkve sv. Luke Evanđeliste u Novskoj (Juraj Belaj, Sebastijan Stingl) (PDF) te s predavanjem Arheološka istraživanja crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u Gori (Juraj Belaj, Filomena Sirovica) (PDF) (Apstrakti)

 

PREDAVANJE - 14. 10. 2020.

Održano predavanje The general chapters of the Hospitallers and the attendance of the Priory of Vrana na online konferenciji The infinity of lists, or the history of data culture (registers, lists, inventories) u organizaciji mađarskog odbora UNESCO-a. (Zsolt Hunyadi) (Apstrakt)

 

PREDAVANJE - 15. 10. 2020.

Održano predavanje Pakrac-Stari Grad, Military Order church - archeological excavations and art historian analysis, na on-line konferenciji Megújuló épített örökség a Kárpát-medencében, Teleki László Alapítvány, Budimpešta. (Iva Papić, Juraj Belaj) (PDF)

 

ANALIZE

Tijekom arheoloških istraživanja lokaliteta Starog grada Pakraca, provedenih tijekom lipnja i srpnja 2020. godine, pronađeno je ukupno devet grobova. Prikupljeni osteološki materijal je preliminarno antropološki analiziran. Odabrani uzorci su radiokarbonski datirani u laboratoriju Isotoptech Zrt. u Debrecenu, Mađarska. Osim toga izdvojeni su uzorci iz deset grobova iz Pakraca, te još pet iz Račeše, koji će biti poslani na analizu stabilnih izotopa ugljika i dušika.

 

OBJAVLJEN RAD - prosinac 2020.

Hunyadi, Zsolt, "Úton a Szentföld felé: a Magyar Királyság szerepe a II. és III. keresztes hadjáratban” [En route towards the Holy Land: the role played by Hungary during the Second and Third Crusades], Hadtörténelmi Közlemények 133:4 (2020).

 

OBJAVLJEN RAD - prosinac 2020.

Belaj, Juraj, "O arheološkim istraživanjima ivanovačke kapele na lokalitetu Pakrac – Stari grad 2019. godine", Annales Instituti Archaeologici Vol. XVI/2020., 122–134. (Članak)

 

ANALIZE

Tijekom 2021. godine obrađeni su i analizirani brojni arheološki nalazi i uzorci s lokaliteta Ivanec – Stari grad. Najstariji arheološki nalazi, većinom ulomci kuhinjske keramike, mogu se datirati u 9. stoljeće, a najmlađi u 20. Brojnošću se ističu nalazi stakla iz 19. stoljeća. Većinom je riječ o ostacima različitih bočica u kojima su se čuvali lijekovi, boje za kosu, parfemi i sl., a definirani su i ostaci nešto većih boca u kojima su se čuvali alkoholni biljni likeri, ostaci vaza, staklenih vrčeva i čaša. Obrađeno je i analizirano preko 200 uporabnih predmeta većinom izrađenih od metala. Riječ je o različitim nalazima, od naprstaka do noževa, a posebno zanimljiv je nalaz šestara čija je najkasnija moguća datacija prva polovica 17. stoljeća. Među metalnim predmetima posebno se ističu nalazi iz grobova pronađenih u crkvi sv. Ivana Krstitelja. Definirano je pet faza ukopavanja, od 11. do 17. stoljeća, od kojih se druga vjerojatno, a treća sigurno može datirati u vrijeme ivanovaca. U to razdoblje datiraju se i dva prstenasta broša, koji su čest nalaz u zapadnoj Europi toga vremena. Općenito najbrojniji nalazi u grobovima pronađenim u Ivancu su dijelovi odjeće (npr. kopče) i nakit. Posebno je vrijedan nalaz pektorala/relikvijara iz posljednje faze funkcioniranja groblja. Antropološka analiza je provedena na 238 grobova. Povjesničari su obradili i analizirali povijesne podatke o lokalitetu Ivanec – Stari grad pronađene u relevantnoj literaturi i povijesnim izvorima, kako objavljenim tako i neobjavljenim, u domaćim i stranim arhivima. Povjesničari umjetnosti obradili su i analizirali povijesno-umjetničke podatke prikupljene u dosadašnjim arheološkim i konzervatorskim istraživanjima lokaliteta.

 

PRIKUPLJANJE I OBRADA POVIJESNIH I POVIJESNO-UMJETNIČKIH PODATAKA

Kroz 2021. godinu, prikupljena je i detaljno proučena literatura o posjedima viteških redova na prostoru istočne Slavonije. Suradnici povjesničari proučavali su i obrađivali povijesne izvore u domaćim i stranim arhivima, dok su povjesničari umjetnosti analizirali dostupne povijesno-umjetničke podatke i usporedili ih s istovremenim primjerima u široj okolici, ali i u zapadnoj Europi. Terenski obilazak lokaliteta viteških redova u planu je za proljeće 2022. godine.

 

PREDAVANJE – 21.1.2021., Zagreb (Hrvatska)

Na Web konferenciji pod nazivom Potisnuta povijest. Zaboravljene teme hrvatske prošlosti održano je predavanje Templari u Ugarsko-Hrvatskome Kraljevstvu. Potisnuta ili nedovoljno istražena tema (Damir Karbić, Marija Karbić) (Apstrakt)

 

PREDAVANJA – 7. i 8.4.2021., Gdanjsk (Poljska)

Sudjelovanje na četvrtoj dvogodišnjoj konferenciji MECERN-a (Medieval Central Europe Research Network) (Program), koja je održana online, u sesiji pod nazivom Networking in Church s predavanjem The General Chapters of the Hospitallers and the Hungarian–Slavonian Priory: Functioning of a Network (Thirteenth–Fifteenth Centuries) (Zsolt Hunyadi) (PDF) te u sesiji pod nazivom The Network of Artworks s predavanjem Artistic Legacy of Military Orders in Croatia – A Network of Traces and Influences (Case Studies) (Juraj Belaj, Iva Papić) (PDF)

 

PREDAVANJE – 11.9.2021., Kiel (Njemačka)

Sudjelovanje na 27. godišnjoj međunarodnoj konferenciji EAA-a (European Association of Archaeologists), koja je održana online, u sesiji pod nazivom Empowering the Voiceless. The Role of the Rural Population in State Building and Christianisation in East-Central Europe s predavanjem Knights Hospitaller and Consolidation of Christianity: Indications of Religious Changes and Socio-political Processes in the Archaeological Record (Juraj Belaj, Filomena Sirovica, Marija Karbić)(PDF) (Apstrakt)

 

PREDAVANJE – 21.9.2021., Slavonski Brod (Hrvatska)

U Gradskoj knjižnici je, u organizaciji Hrvatskog instituta za povijest – Podružnice za povijest Slavonije, Baranje i Srijema, održano predavanje pod nazivom Pod znakom križa. Viteški redovi u hrvatskim zemljama tijekom srednjeg vijeka (Marija Karbić) (Snimka predavanja)

 

PREDAVANJE – 24.9.2021., Toruń (Poljska)

Održano predavanje pod nazivom Queen Euphrosyne and Princess Elisabeth: Hospitaller consorores or donate in the 12th Century? (Zsolt Hunyadi) (PDF) na međunarodnom znanstvenom skupu XXI. Ordines Militares. Colloquia Torunensia Historica conference. The Military Orders and Women: Donators – Affiliates – Sisters – Saints (Program)

 

PREDAVANJE – 1.10.2021., Rijeka (Hrvatska)

Na VI. kongresu hrvatskih povjesničara, u sesiji pod nazivom Plemstvo i crkva u kulturnim transferima u hrvatskim zemljama u razvijenom i kasnom srednjem vijeku, održano je predavanje Uloga viteških redova u kulturnim transferima na prostoru hrvatskih zemalja. Mogućnosti istraživanja (Marija Karbić, Juraj Belaj) (PDF) (Apstrakt)

 

PREDAVANJE – 7.10.2021., Budimpešta (Mađarska)

Održano predavanje A johannita „hálózat" és működése: a generális káptalanok [Ivanovačka "mreža" i njezino djelovanje: generalni kapituli]  (Zsolt Hunyadi) (PDF) na komemorativnom skupu povodom stote godišnjice rođenja Szabolcsa de  Vajaya (Program)

 

PREDAVANJE – 23.11.2021., Rijeka (Hrvatska)

Na međunarodnom skupu Otpor i promjene u kulturi i umjetnosti srednjovjekovlja održano je online predavanje Graditeljska i umjetnička tipologija crkvi viteških redova te njihov utjecaj na razvoj arhitekture i likovnosti na prostoru kontinentalne Hrvatske (Iva Papić)(PDF) (Apstrakt)

 

PREDAVANJE – 3.12.2021., Zagreb (Hrvatska)

Sudjelovanje na 9. međunarodnom znanstvenom skupu o metodologiji i arheometriji (METARH) s predavanjem System for Recording and Analyzing Articulated Human Skeletal Remains (Dinko Tresić Pavičić, Željka Bedić, Filomena Sirovica) (PDF) (Apstrakt)

 

OBJAVLJEN RAD

Hunyadi, Zsolt, Templomos és johannita lovagok a hitetlenek fogságában, u: Bárány, Attila, László Pósán, (eds.) Száműzetés, fogság, szabadulás a középkori és koraújkori Európában, 2021, 19–31.

 

OBJAVLJEN RAD

Papić, Iva, " A kapornai templom építéstörténete és restaurálása", In Situ Vol. 2021/1, 67–91. (Članak)

 

OBJAVLJEN RAD – prosinac 2021.

Belaj, Juraj, Iva Papić, "Ivanovačka kapela u Pakracu – prikaz graditeljskog razvoja", Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu Vol. XVI(1)/2021., 509–528. (Članak)

 

OBJAVLJEN RAD – prosinac 2021.

Belaj, Juraj, Filomena Sirovica, Željka Bedić, "Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Gori kraj Petrinje i faze ukopavanja grobova na prostoru sakristije", Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu Vol. 38(2)/2021., 89–114. (Članak)

 

OBJAVLJEN RAD – prosinac 2021.

Papić, Iva, " Zidni oslici u crkvi Rođenja Presvete Bogorodice u Koprivni – analiza ikonografije, stila i naručitelja u kontekstu umjetnosti viteških redova", Scrinia Slavonica: Godišnjak Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest Vol. XXI(1)/2021., 9–42. (Članak)

 

OBJAVLJEN RAD – prosinac 2021.

Stingl, Sebastijan, Marijana Belaj, "Religijska medaljica pronađena u grobu 253 u Gori kraj Petrinje", Annales Instituti Archaeologici Vol. XVII(1)/2021., 185–192. (Članak)

 

OBJAVLJEN RAD – prosinac 2021.

Belaj, Juraj, Sebastijan Stingl, Valerija Gligora, "O arheološkim istraživanjima ivanovačke kapele na lokalitetu Pakrac – Stari grad 2020. godine", Annales Instituti Archaeologici Vol. XVII(1)/2021., 221–227. (Članak)

 

ANALIZE

Tijekom 2021. godine obrađeni su i analizirani povijesni podaci o crkvi sv. Martina u Prozorju, koji su prikupljeni u relevantnoj literaturi te u izvorima iz domaćih i stranih arhiva. Na lokalitetu je in situ provedena povijesno-umjetnička analiza vidljivih arhitektonskih ostataka, a dobiveni podaci su uspoređivani s podacima proizašlim iz arheoloških istraživanja. Obrađeni su i analizirani i malobrojni ostaci spolija te drugih kamenih ulomaka. Dobivenim podacima nastojale su se rekonstruirati pojedine faze crkve. Obrađen je i dio posebnih nalaza koji su vraćeni s restauracije. Riječ je o vrlo vrijednim novovjekovnim nalazima unutar i izvan grobnih cjelina, od kojih je većina pronađena tijekom arheoloških istraživanja provedenih u brodu crkve. Brojnošću se ističu nabožni predmeti (medaljice, križevi, krunice i brevari) te dijelovi odjeće i obuće, od kojih posebno valja istaknuti gumbe. Razlikuju se tri glavna tipa gumbiju te čak 18 podvrsta, a kvalitetom izrade i ukrasnim detaljima pozornost plijene praporasti gumbi od bakrene legure pronađeni u bogatim muškim grobovima 18. stoljeća. Antropološki je obrađen osteološki materijal iz 98 grobova, a u više od trećine je bila riječ o muškarcima starosti od 36 do 50 godina. Nekoliko uzoraka iz grobova poslano je na radiokarbonsko datiranje u laboratorij Isotoptech Zrt. u Debrecenu, Mađarska. Izdvojeni su i uzorci za analize stabilnih izotopa ugljika i dušika.

 

DOKUMENTIRANJE LOKALITETA SJEVERNE HRVATSKE

Tijekom 2021. godine prikupljena je i detaljno proučena sva dostupna literatura o posjedima viteških redova na prostoru sjeverne Hrvatske. Suradnici povjesničari proučavali su i obrađivali povijesne izvore prvenstveno u domaćim, ali i u stranim arhivima, dok su povjesničari umjetnosti analizirali dostupne povijesno-umjetničke podatke te ih uspoređivali s istovremenim primjerima u široj okolici, ali i u zapadnoj Europi. Na proljeće 2022. godine obiđeni su te dokumentirani odabrani lokaliteti koji su kroz povijest pripadali viteškim redovima. Od bogate fotodokumentacije izdvojiti valja fotografije lokaliteta iz zraka; brojni su po prvi puta snimljeni bespilotnom letjelicom. U sklopu terenskog obilaska posjećeni su sljedeći lokaliteti: župna crkva sv. Brcka u Brckovljanima, kapela sv. Petra u Novom Mjestu Zelinskom, župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Novoj Rači, župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Donjoj Glogovnici, kapela sv. Petra u Apatovcu, Opoj grad i dvorac Inkey u Rasinji, kapela sv. Križa u Križovljanu, kapela sv. Klementa u Kelemenu, župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Gori te crkva sv. Martina u Prozorju. Usporedno s obilascima lokaliteta posjećeni su relevantni lokalni muzeji u kojima je, u slučajevima kada je postojala i bila dostupna, pregledana dokumentacija, arheološki nalazi te prikupljena dodatna stručna literatura. Posjećeni su muzeji u Križevcima, Koprivnici, Varaždinu, Bjelovaru i Zagrebu te je sastavljen registar indikativnih podataka.

 

DOKUMENTIRANJE LOKALITETA ISTOČNE SLAVONIJE

U proljeće 2022. godine obiđeni su lokaliteti istočne Slavonije, koji su kroz povijest bili povezani s viteškim redovima. Riječ je o crkvama Rođenja Presvete Djevice Marije u Koprivni, sv. Bartola u Novim Mikanovcima, sv. Martina u Martinu kraj Našica te sv. Petra i Pavla u Koški. Osim crkava posjećeni su te dokumentirani i Bedemgrad kraj Gradca Našićkog te Pogana gradina na Papuku. Neki lokaliteti su po prvi puta fotografski dokumentirani iz zraka, bespilotnom letjelicom. To je posebno značajno za Bedemgrad i Poganu gradinu jer je zahvaljujući fotografijama iz zraka puno vidjivija njihova strateška važnost. Usporedno s obilascima lokaliteta posjećeni su i relevantni lokalni muzeji u kojima je pregledana i prikupljena dokumentacija o navedenim lokalitetima, preliminarno su obrađeni neki arheološki nalazi te je prikupljena dodatna stručna literatura. Posjećeni su muzeji i zbirke u Osijeku, Našicama, Vinkovcima i Novoj Gradišci.

 

DOKUMENTIRANJE LOKALITETA ISTRE I DALMACIJE

Kroz 2021. godinu, prikupljena je i detaljno proučena literatura o posjedima viteških redova na prostoru Istre i Dalmacije. Suradnici povjesničari proučavali su i obrađivali povijesne izvore u domaćim i stranim arhivima, dok su povjesničari umjetnosti analizirali dostupne povijesno-umjetničke podatke i usporedili ih s istovremenim primjerima u široj okolici, ali i u zapadnoj Europi. Na proljeće 2022. godine obiđeni su te dokumentirani lokaliteti koji su kroz povijest pripadali viteškim redovima, pri čemu valja izdvojiti fotografije snimljene bespilotnom letjelicom iz zraka. Dokumentirani lokaliteti su: crkva Blažene Djevice Marije u Božjem Polju kraj Vižinade, samostan sv. Mihovila nad Limom, pozicija hospital kraj Nimfeja u Puli, pretpostavljena pozicija samostana sv. Ivana na Livadi u Poreču, mogući ostaci crkve sv. Jurja u tvrđavi Nehaj u Senju, ostaci crkve sv. Marije u Crkvini kraj Pakoštana, pretpostavljena lokacija nekadašnje luke Zablaće (danas plaža Božjakovina u Pakoštanima), ostaci utvrde u Vrani, položaj kule u Pristegu, utvrda Ljubač, crkva sv. Petra u Bojišću (danas u sklopu sela Kula Atlagića), utvrda Klis te crkva sv. Petra na Kamenu kraj Splita. Usporedno s obilascima lokaliteta posjećeni su i muzeji i zbirke Poreču, Puli, Senju, Vrani, Benkovcu, Zadru i Splitu u kojima su prikupljeni indikativni podaci te je sastavljen njihov registar.

 

PREDAVANJE – 13.1.2022., Budimpešta (Mađarska)

Održano javno predavanje pod nazivom Szent János lovagjainak hazai története: új kérdések, új válaszok [Domaća povijest ivanovca: nova pitanja, novi odgovori]  (Zsolt Hunyadi) (PDF) u organizaciji Mađarskog društva malteških vitezova (Snimka predavanja)

 

OBJAVLJEN RAD

Zsolt Hunyadi, Zs. 2022, Eufrozina királyné, a dinasztiaés a johanniták: egy újragondolt kontextus, u: Bagi, Dániel, Gábor Barabás, Tamás Fedeles, Gergely Kiss, (eds.) Ruscia – Hungaria – Europa, 2022, 273–292.

 

OBJAVLJENI RADOVI – lipanj 2021.

Objavljena je knjiga Povijest templara na hrvatskim prostorima (ur. Marija Karbić i Damir Karbić, s poglavljima): "Srednjovjekovni viteški red templara u Svetoj Zemlji i Europi" (Damir Karbić i Marija Karbić), str. 13–59; "Počeci templara u Ugarsko-Hrvatskom Kraljevstvu" (Damir Karbić i Marija Karbić), str. 61–104; "Stanje arheoloških istraživanja templarskih lokaliteta u Hrvatskoj" (Juraj Belaj), str. 105–169.

 

PREDAVANJE – 22.6.2022., Debrecen (Mađarska)

Održano predavanje pod nazivom Turcopoles of the Templars and Hospitallers (13^th–15^th centuries) (Zsolt Hunyadi) (PDF) na interdisciplinarnoj konferenciji Mercenaries and Crusaders (1202-1480) (Program)

 

ANALIZE

Crkva sv. Luke Evanđeliste u Novskoj, koju je Institut za arheologiju istraživao 2018. godine, poslužila je kao komparativni lokalitet. Tijekom istraživanja su, osim brojnih pokretnih arheoloških nalaza, pronađeni temelji starije, kasnosrednjovjekovne faze crkve. Obrađeni su i analizirani povijesni i povijesno-umjetnički podaci, kako bi se utvrdilo o kojoj je točno crkvi riječ (problem titulara) te kako bi se točnije datirala. Pretpostavka je, na temelju povijesnih izvora bila ili da su to ostaci crkve koja se u izvorima navodi kao crkva sv. Dimitrija u Belini ili ostaci starije župne crkve sv. Luke. Povijesno-umjetničkom analizom arhitektonskih elemenata utvrđeno je pak da je to crkva najvjerojatnije građena ubrzo nakon mongolske provale, u drugoj polovici 13. stoljeća i to najvjerojatnije kao privatna crkva novljanskog gospodara. Na prostoru crkve ukopavalo se u razdoblju kasnog srednjeg vijeka, prije osmanske okupacije, te nakon oslobođenja, u razdoblju novog vijeka. Te dvije faze bile su vrlo jasno razlučive prilikom istraživanja. Iznenađujuće, sačuvano je mnogo više grobova iz starije, srednjovjekovne faze nego li iz mlađe. Pokretni arheološki nalazi, koji su također obrađeni i analizirani, većinom su pronalaženi unutar grobnih cjelina. Očekivano, brojniji su u novovjekovnim grobovima. Iz kasnosrednjovjekovne, predosmanske faze, svakako valja izdvojiti do sada jedinstven nalaz brončanog zvona s urezanim natpisom na glagoljici. S obzirom na to da je pronađen u grobu obrnute orijentacije, moguće je da je riječ o ukopu lokalnog župnika. Dijelovi odjeće, npr. gumbi, i nabožni predmeti poput krunica i medaljica najbrojniji su novovjekovni nalazi. Dobiveni podaci poslužit će kao odličan komparativni materijal. Brojan kasnosrednjovjekovni sloj pridonijet će uspješnijem kompariranju kvalitete života kasnosrednjovjekovnog stanovništva središnje Hrvatske na posjedima viteških redova i van njih, dok će novovjekovni nalazi poslužiti za usporedbu s brojnim sličnim nalazima pronađenim na lokalitetima crkva sv. Martina u Prozorju i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Gori.

 

ANALIZE

Provedena je antropološka analiza ljudskog osteološkog materijala iz 35 grobova pronađenih u ranijim arheološkim istraživanjima na lokalitetu Račeša. Analizom je ustanovljeno da se radi o ukupno 66 pojedinaca, od čega je 18-ero djece, većinom do 15 godina starosti, dok ostatak čine odrasle osobe, većinom starije od 25 godina, od čega je jedanaest osoba u trenutku smrti bilo starije od 50 godina. Zaključeno je da je većini pokojnika prehrana bila vrlo loša te da su za života teško fizički radili, o čemu, osim defekata na kostima svjedoče i zarasli prijelomi.

 

ANALIZE

Provedena je preliminarna obrada arheobotaničkih uzoraka s lokaliteta Ivanec – Stari grad. Većina izoliranih biljnih ostataka je karbonizirana, dok je dio sačuvan i u nekarboniziranom stanju. Identificirani su ostaci žitarica, poput pšenice i prosa, mahunarki, različitih korovnih svojti te indikatori autohtone vegetacije (grab).  U tijeku je daljnja analiza i obrada dobivenih rezultata.

 

OBJAVLJEN RAD – srpanj 2022.

Bedić, Željka, Juraj Belaj, Filomena Sirovica, " Bioarheološka studija populacije iz Gore kraj Petrinje, Hrvatska", Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu Vol. 39(1)/2022., 173–198. (Članak)